FORMIRANJE IDENTITETA U ADOLESCENCIJI

Pubertet i adolescencija su razdoblje kada dijete postaje formirana ličnost. Do promjena ne dolazi kod svih mladih u isto vrijeme, svako dijete ima svoj ritam rasta i sazrijevanja. Početak i trajanje ove razvojne faze zavise od genetskih predispozicija, socioekonomskih faktora, načina ishrane i sl. Savremeni način života dovodi do ubrzanog fizičkog i intelektualnog razvoja što rezultira, između ostalog, i time da se u pubertet i adolescenciju ulazi na sve ranijem uzrastu. Između ova dva pojma postoji razlika, iako naizgled označavaju isti razvojni period. Pubertet prvenstveno podrazumijeva fizičke promjene, dok adolescencija je pojam koji više obilježava psihičke promjene koje prate tjelesne.

Formiranje identiteta započinje u ranim razvojnim fazama, u ranom odnosu između djeteta i majke. U periodu adolescencije formiranje identiteta podrazumijeva integraciju raznovrsnih identifikacija iz dosadašnjeg života, počev od identifikacije sa oba roditelja do identifikacije sa drugim značajnim osobama u životu, identifikacije sa novoispoljenim seksualnim nagonima, sa emocionalnim obogaćenjem, sa novim socijalnim ulogama i sl. Identitet se formira onda kada dijete sebe počne da doživljava kao ličnost koja se razlikuje od drugih po određenim osobinama i kada počne da osvješćuje svoje misli i osjećanja. Taj proces je ključna tačka adolescencije – dijete postaje individua, nezavisna odrasla osoba. Uviđa da roditelji nemaju odgovore na sva pitanja i postaje veoma kritično prema njima. Oprobava se u različitim ulogama tragajući za samim sobom. Na putu ka formiranju identiteta, prepreka mogu biti određeni događaji koji su za dijete traumatični – bolest, smrt bliskih osoba, razvod roditelja, odbacivanje od strane vršnjaka.

U ranoj adolescenciji, čije se trajanje procjenjuje od 11. do 13. godine, adolescenti se susreću s tjelesnim promjenama, rastućim kognitivnim kapacitetima i promjenama u vršnjačkim odnosima. Susreću se s brojnim biološkim i fizičkim promjenama, koje uključuju nagli rast, seksualno sazrijevanje, promjene u tjelesnim proporcijama te povećanje snage i izdržljivosti. Pred adolescentom je zadatak da prihvati svoje ,,novo’’ tijelo, faza koja pripada formiranju tjelesnog identiteta u čijem su formiranju značajne predstave o vlastitom tijelu. Fizički izgled postaje glavna preokupacija. Često fizičkim izgledom pokušavaju da skrenu pažnju na sebe (farbanjem kose, upadljivom šminkom, provokativnom garderobom) ili da postave granicu i pokažu različitost u odnosu na većinu (npr., pankerskim ili darkerskim stilom oblačenja). Nagle tjelesne promjene mogu dovesti i do toga da adolescent svoje tijelo počne doživljavati kao nešto tuđe, nepoznato, te su u ovoj fazi vrlo česti i negativni doživljaji dijelova svoga tijela. Intenzivne tjelesne promjene mogu dovesti do zbunjenosti, zabrinutosti i zaokupljenosti vlastitim tijelom, ali najčešće nemaju značajan negativan utjecaj na sliku o sebi, osim u slučajevima kada se istovremeno odvijaju druge značajne životne promjene. U ranoj adolescenciji roditelji počinju uočavati sve veću ulogu koju zauzimaju vršnjaci. Za razliku od razdoblja djetinjstva, kada djeca prvenstveno traže potvrdu i pažnju svojih roditelja, u adolescenciji raste važnost vršnjačke grupe. Kroz pripadanje vršnjačkim grupama, uključujući priklanjanje prepoznatljivoj odjeći, frizurama i stilu, mlade osobe ispunjavaju svoju potrebu za pripadanjem. Vršnjaci pružaju podršku, savjet i ohrabrenje te mogu biti u većoj mjeri bezuvjetno prihvaćajući nego odrasli. Naime, potreba za prihvatanjem od strane vršnjaka i sklonost priklanjanju grupnim normama čini adolescente podložnijima pritisku vršnjaka, koji doživljava vrhunac u ranoj adolescenciji i smanjuje se nakon 14. godine. Grupa vršnjaka ima važnu razvojnu ulogu, unutar ovog okruženja mlada osoba uči vještine koje su temelj prijateljstva i intimnih odnosa u odrasloj dobi i oblikuje svoj identitet. Vršnjaci također predstavljaju prijelazni objekt koji olakšava razvoj nezavisnosti od porodice. Međutim, adolescentima su i dalje potrebni podrška i usmjeravanje roditelja. Iako vršnjaci u velikoj mjeri utiču na svakodnevne izbore vezane uz identitet, porodica ima snažan uticaj na temeljna uvjerenja i izbore adolescenata. S prividnim udaljavanjem adolescenata od roditelja i porodice, kada adolescenti počinju gledati na kućna pravila i odnose na drugačiji način, utjecaj porodice ne nestaje – on je i dalje vrlo važan faktor za njihov razvoj. Potreba za brižnim roditeljima koji jasno izražavaju svoje vrijednosti i pravila koja žive i dalje je prisutna jer identitet mladih u velikoj mjeri proizlazi baš iz porodice.

Najistaknutiji razvojni zadaci tokom razdoblja srednje adolescencije, koja traje od 14. do 16. godine, su traženje ravnoteže između nezavisnosti i odgovornosti, promjene u moralnom rasuđivanju, razvoj novih odnosa s vršnjacima i upoznavanje sa seksualnošću. U ovom razdoblju najizraženije i najdramatičnije su promjene u mnogim razvojnim aspektima, uključujući i one koje su se javile u ranoj adolescenciji. Značajan aspekt razvoja u ovoj dobi je upoznavanje sa seksualnošću. Pa tako, usljed velikih hormonskih promjena i porasta intelektualnih sposobnosti, jačaju i radoznalost i emocionalna pobuđenost mladih. U ovoj fazi dolazi do formiranja spolnog identiteta. Javlja se interesovanje za suprotan spol, prve ljubavi, koje su često dramatične, burne, sklone idealizovanju i pod velikim uticajem mašte. Budući da je seksualno ponašanje mladih danas pod velikim uticajem medija i društvenog okruženja, veliku pažnju treba posvetiti edukaciji. Roditelji ne bi trebalo da izbjegavaju tu temu. S obzirom na neugodu koja, općenito, često prati teme seksualnosti, suočavanje s adolescentskim buđenjem seksualnosti može biti stresno razdoblje i za roditelje. Nije rijetkost da mladi nastoje da kroz seksualne interakcije grade svoj identitet misleći na osnovu toga da su poželjni, vrijedni, voljeni, popularni. Međutim, tako ulaze u promiskuitet i rizična ponašanja. Odgovorno seksualno ponašanje razvija se usvajanjem relevantnih znanja, stavova i razvijanjem samopouzdanja i samopoštovanja. U nastojanjima da zaštite svoje dijete od potencijalno ugrožavajućih aspekata seksualnosti, roditelji se oslanjaju na različite strategije, među kojima su i izbjegavanje teme seksualnosti zbog straha da će razgovorom o seksualnosti potaknuti ranije spolne aktivnosti ili pak postavljanjem određenih ograničenja. Suprotno mišljenju da će davanje informacija o seksualnosti ohrabriti ranije stupanje u spolne odnose, pokazalo se da je znanje o seksualnosti povezano s odgađanjem seksualne aktivnosti u adolescenata. Naime, iako su putem medija stalno izloženi sadržajima povezanim sa seksualnošću, adolescentima zapravo nedostaju pouzdane i tačne informacije na koje se mogu osloniti, a radi čega mogu donijeti pogrešne odluke. Stručnjaci preporučuju da edukacija o seksualnosti ne bi trebala biti jedan veliki razgovor, već kontinuiran proces, koji prati djetetovu prirodnu znatiželju i daje razvojno primjerene odgovore na pitanja koja iz nje proizlaze.

Razdoblje kasne adolescencije započinje oko 17. godine. Najizraženiji razvojni zadaci adolescenata ove dobi su konsolidacija identiteta, profesionalni razvoj i izbor zanimanja i razvijanje kapaciteta za intimnost u odnosima. Jedan od važnih zadataka u sklopu razvoja identiteta u razdoblju adolescencije je odabir zanimanja. Već sredinom adolescentskog razdoblja, a naročito u periodu kasne adolescencije, razvija se profesionalni identitet, odabire se buduće zanimanje i razmišljanje se postepeno mijenja s kratkoročnog fokusa prema dugoročnijem razmišljanju. Mladi se bave pitanjem koju će profesiju odabrati za svoj budući život, što se mnogima može činiti kao odluka puno zahtjevnija od njihovih trenutnih kapaciteta. Pri izboru zanimanja do izražaja dolaze vrijednosti mladih. Mnogima od njih je u ovoj odluci izrazito važna podrška bliskih osoba, naročito podrška roditelja, a od koristi može biti i stručno profesionalno usmjeravanje. Adolescentima je izbor zanimanja važan korak na putu prema nezavisnosti od roditelja i ulasku u svijet odraslih. Uz proces oblikovanja identiteta tokom kasne adolescencije izražen je i proces razvijanja kapaciteta za intimnost. Uspostavljanje bliskih odnosa s prijateljima i prve romantične veze pružaju adolescentima iskustva intimnosti u odnosu, a razvijanje kapaciteta za intimnost proteže se i u odraslu dob, u kojoj doseže svoju punoću.

Psihologinja i geštalt terapeutkinja psihološkog savjetovališta Asocijacije XY Jasna Kovačević