ADOLESCENTI I ŠKOLA

Razdoblje u kome se adolescenti  nalaze, predstavlja prelazni period između djetinjstva i odraslosti. Danas taj period traje sve duže. Adolescenti biološki sazrijevaju sve ranije, a ekonomsku nezavisnost, kao konačni preduslov za ulazak u odraslo doba, stiču sve kasnije (prvenstveno usljed produženog školovanja). Oni imaju svoje karakteristične, i drugačije od odraslih i djece, potrebe i probleme. Adolescenti su značajna uzrasna grupa iz više aspekata. Oni predstavljaju najbrojniju starosnu grupu u većini zemalja svijeta. Fizički i psihički rast i razvoj u adolescenciji odrediće umnogome fizički i psihološki profil populacije odraslih. Mnogi obrasci ponašanja koji se formiraju u adolescenciji, identitet pojedinca, sistemi vrijednosti, društveno-politička opredjeljenja, sve će se to dugo održati u životu pojedinca i biti karakterisika ličnosti kad odraste.

Glavne odlike adolescencije:
  1. Adolescencija je vrijeme fizičkog razvoja. Za vreme ovog perioda nastaju brze promene u tijelu i na kraju ovog perioda se dostiže fizička zrelost.
  2. Adolescenti teže da dobiju status odraslog. To je tendencija da se osamostale od roditeljskog autoriteta i težnja da se ne bude u bilo kom vidu potčinjen odraslima.
  3. To je vrijeme kada odnosi sa vršnjacima postaju veoma važni. Adolescentu je stalo do što boljeg statusa u grupi i on želi da bude priznat od strane svojih drugova. Javljaju se i pojačana heteroseksualna interesovanja.
  4. Ovo je vrijeme naglog intelektualnog razvoja. Adolescent riješava sada vrlo velike i teške školske zadatke. On mora da stekne mnoge navike, vještine i znanja koja će mu kasnije biti potrebna. Novo stečeno znanje i iskustvo, u mnogim naučnim oblastima, služe mu da još bolje razumije sebe i svoju sredinu u svijetlosti ovih znanja.
  5. To je doba daljeg sticanja i procjenjivanja vrijednosti. Individua je sve više svjesna sebe, razvija sopstvene ideale i prihvata sebe u harmoniji sa ovim idealima.
Škola ima veliku ulogu u psihičkom razvoju učenika, a posebno u njegovom intelektualnom i socijalnom razvoju. Intelektualni razvoj i druge promjene ličnosti adolescenata dovode do velikih mogućnosti u učenju. Dolazi i do promjene u motivima za učenje, jer adolescent uči ne samo iz ličnih motiva, nego i iz socijalnih, odnosno da dobije priznanje od drugova, da podigne ugled svoga razreda i škole i za napredak svoje zemlje. Neki učenici se negativno odnose prema učenju i to naročito onda kada škola i porodica ne obrate dovoljno pažnju na organizovani rad učenika, a posebno na to kako učenik koristi vanškolsko vrijeme. Dešava se da adolescent slabije uči i zbog promjene škole i razreda koji je volio. Ponekad neki adolescent, zbog svog specijalnog interesovanja za neku naučnu oblast, zanemari školu, odnosno pojedine školske predmete. Zbog toga je neobično važan individualni prilaz prosvjetnog radnika svakom učeniku.

Razvoj ličnosti adolescenata u školi
Ličnost adolescenta razvija se i putem vaspitno-obrazovnog rada u školi. U učenju i razvoju adolescenata veoma značajnu ulogu imaju i prosvjetni radnici. Tako, adolescenti mogu da prihvate ili odbace prosvjetne radnike, da ih vole ili mrze, da žele da se identifikuju sa njima ili da se takmiče. Od prosvjetnih radnika zavisi da li će da razviju motivaciju za učenjem kod adolescenata ili će prouzrokvati gubitak volje za učenje i uopšte školovanje. Motivacioni faktori (pohvala, nagrada, razna priznanja, takmičenje, saradnja), ako su dobro korišteni od prosvjetnih radnika mogu da poboljšaju učenje i školski uspjeh adolescenata.

Adolescenti traže od škole i od roditelja da im pomognu u rješavanju praktičnih problema, a ne samo da im se daju znanja, koja će kasnije biti potrebna. Ako adolescent vidi da je škola nezainteresovana za njegove probleme, onda on gubi interesovanje za školu ili osjeća krivicu što je zaokupljen ovim svojim problemima koji za školi nisu važni.

Indvidalne razlike u učenju adolescenata u školi
Postoje velike razlike među adolescentima u pogledu učenja. Tako, jako motivisano dijete samo prosječnih sposobnosti, koje je bilo odlično i popularno u osnovnoj školi, može da izgubi te svoje pozicije u srednjoj školi. Nasuprot njemu, bistro ili ranije slabo motivisano dijete može u srednjoj školi da poboljša svoj uspjeh i svoj socijalni položaj u razredu.  Znanje adolescenata se potkrepljuje od prosvjetnih radnika i adolescenti se osjećaju zadovoljno, jer bi osjećali krivicu ako bi vjerovali suprotno svojim uzorima, čiji su autoritet bezuslovno prihvatili i sa kojima su se identifikovali.

Učenje putem introjekcije (usvajanja znanja) znači samostalno sticanje novih znanja koja ulaze u već postojeći sistem znanja adolescenata. Stečeno znanje se smatra svojim i ne osjeća se nikakva zavisnost od drugih, odnosno sugestije se ne prihvataju slijepo zbog potrebe da se složi sa osobom koja sugeriše, ili zbog njegovog autoriteta. Nova znanja i vrijednosti ostaju zbog toga što se uklapaju u postojeći sistem znanja i vrijednosti adolescenata. Tako oni vjeruju u svoju nezavisnost, originalnost i samostalno sticanje znanja. Uloga prosvjetnih radnika je da ovim učenicima što više približe građu, kako bi je oni kasnije sami usvojili.

Šta roditelji treba da rade
Većini adolescenata škola je čudna apstrakcija stvorena od strane odraslih iz razloga koje im nitko ne može baš dobro objasniti. Često ih čujemo kako tvrde da je većina onoga što uče potpuno beskorisno u stvarnom.
Stalno insistirati na ocjenama neće u djetetu probuditi dugoročnu ljubav prema učenju koju imaju ljudi koji postižu dugoročne akademske uspjehe. Umjesto toga, vaš će adolescent vjerojatno zamrziti školu i sve što je uz školu povezano. Kažite im da vjerujete da škola nije naročito zanimljiva – time im pokazujete da poštujete njihovo viđenje što će vam otvoriti mogućnost razgovora o tome kako je škola jedna igra u kojoj treba biti što bolji kako bi kasnije imao više otvorenih mogućnosti za dobar posao. Objasnite im kroz primjer kako će im ocjene u srednjoj školi omogućiti lakši upis na faks i onda rad na tome što im se sviđa.
Napravite plan nagrađivanja, pomažite, platite instrukcije, omogućite im korištenje kompjutera u razumnim granicama.
Nagrađivanje je važno i moćno jer će potaknuti motivaciju, ali učenje koje je važno samo za sebe će doći tek kasnije kada upoznaju užitak izazova u takmičenju da budu među najboljima.